Bibliografija radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stru?njaka

Cilj. U radu se donosi bibliografija znanstvenih i stru?nih radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stru?njaka iz triju grana komunikacijskih znanosti – arhivistike dokumentalistike, knjižni?arstva muzeologije. Rad ima za cilj dati kvantitativni kvalitativni uvid u hrvatsku znanstvenu stru?nu produkciju navedenoga podru?ja, te ukazati na njegovu važnost etabliranju nas. 
 Metodologija. svrhu pronalaska relevantnih temi, pretraženi su doma?i izvori (Hrvatska znanstvena bibliografija, Hr?ak - Portal ?asopisa Republike Hrvatske katalog Nacionalne sveu?ilišne knjižnice Zagreb), strane bibliografske, citatne baze punog teksta podru?ju društvenih dostupne preko Portala elektroni?kih izvora akademsku zajednicu, tražilica znanstvene literature Google Scholar. nastojanju da bude što cjelovitija, popisi identificiranim radovima, pa je tako ra?ena de visu. U?injena kvantitativna kvalitativna analiza prikupljenih bibliografskih jedinica, kao njihova prema autorstvu, vrsti jeziku. Rezultati. Kvantitativna pokazala prvi radovi pojavili ve? po?etkom pedesetih godina 20. stolje?a tada promišljalo stru?njaka. Taj interes intenzivirao sredinom osamdesetih od nije jenjavao je, štoviše, rastao. Najve?i broj objavljen prvom desetlje?u 21. stolje?a. Razloge vjerojatno treba tražiti ne samo naglom razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija uvo?enju Bolonjskog procesa hrvatska visoka u?ilišta, ?emu nastavni kurikulum obrazovanje trebali prilagoditi. Kvalitativna toj problematici posve?en najve?i radova. Više polovine napisano koautorstvu dvoje ili više autora, ukazuje dobru profesionalnu suradnju hrvatske stru?ne zajednice koja bavi problematikom obrazovanja Relativno velik izloženih inozemnim skupovima, zna?ajan engleskom jeziku, važan doprinos razumijevanju ove problematike globalnoj razini. Originalnost/Vrijednost. Vrijednost rada tome tematska ovoga tipa do sada postojala. ujedno poticaj novim generacijama znanstvenika daljnje promišljanje nužnosti kontinuiranog stru?nog usavršavanja prilagodbe informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.